Prehrana u perimenopauzi i menopauzi: što je doista važno?

Prehrana u perimenopauzi i menopauzi treba osigurati dovoljno proteina, kalcija, vitamina D, prehrambenih vlakana i drugih važnih hranjivih tvari. Hormonalne promjene mogu utjecati na kosti, mišiće, tjelesnu masu i svakodnevno osjećanje. Ipak, ne postoji jedna posebna dijeta koja odgovara svim ženama ili uklanja sve simptome menopauze.

Za mnoge žene razdoblje nakon 45. godine donosi promjene koje se ne odnose samo na menstrualni ciklus. Može se pojaviti drukčiji raspored masnog tkiva, slabiji san, povremeni valunzi, izraženiji umor ili osjećaj da tijelo više ne reagira jednako na dosadašnje navike.

U takvim okolnostima lako je naići na obećanja o posebnim namirnicama, hormonskim dijetama ili dodacima prehrani koji navodno rješavaju većinu tegoba.

Međutim, prehranu je korisnije promatrati kao jedan dio dugoročne brige o zdravlju, zajedno s tjelesnom aktivnošću, spavanjem i odgovarajućom zdravstvenom skrbi.

Koja je razlika između perimenopauze i menopauze?

Perimenopauza je prijelazno razdoblje tijekom kojeg se postupno mijenja funkcija jajnika i razina spolnih hormona.

Menstrualni ciklusi mogu postati nepravilni, a pojedine žene počinju primjećivati valunge, noćno znojenje, promjene raspoloženja ili poteškoće sa spavanjem.

Menopauza označava završetak reproduktivnog razdoblja. Kod žena starijih od 45 godina koje ne koriste hormonsku kontracepciju obično se utvrđuje nakon 12 uzastopnih mjeseci bez menstruacije, kada ne postoji drugi uzrok njezina izostanka.

Nakon menopauze slijedi postmenopauzalno razdoblje.

Promjene nisu jednake kod svih žena. Neke imaju blage simptome, dok drugima oni značajno utječu na posao, san, odnose i svakodnevno funkcioniranje.

Važno je znati da prehrana ne može zaustaviti prirodni prijelaz u menopauzu niti zamijeniti liječenje kada su simptomi izraženi.

 

Ako vam noćno znojenje ili česta buđenja otežavaju odmor, pročitajte kako izgraditi večernju rutinu i poboljšati navike spavanja nakon 45. godine.

Zašto je kalcij važan u menopauzi?

Kalcij je mineral koji ima važnu ulogu u održavanju normalnih kostiju i zuba, ali sudjeluje i u brojnim drugim fiziološkim procesima.

Tijekom menopauzalnog prijelaza smanjenje razine estrogena povezano je s ubrzanim gubitkom koštane mase kod dijela žena.

Zbog toga je važno obratiti pozornost na dugoročno zdravlje kostiju, osobito ako postoje dodatni čimbenici rizika za osteoporozu.

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odredila je populacijski referentni unos kalcija za odrasle osobe od 25 godina nadalje na 950 mg dnevno.

Ta vrijednost služi procjeni prehrambenih potreba zdravih odraslih osoba i nije automatska preporuka za uzimanje dodatka kalcija.

Koje namirnice sadrže kalcij?

Prehrambeni izvori kalcija uključuju:

  • Mlijeko, jogurt i sir – uobičajene izvore kalcija u prehrani.
  • Sardine s jestivim kostima – ako se konzumiraju zajedno s mekanim kostima.
  • Određeno zeleno povrće – primjerice kelj i brokulu.
  • Tofu pripremljen s kalcijevim solima – sadržaj ovisi o načinu proizvodnje.
  • Biljne napitke obogaćene kalcijem – kada je obogaćivanje potvrđeno na deklaraciji.

Nisu svi biljni napitci jednako bogati kalcijem. Jednako tako, količina kalcija u pojedinim sirevima i drugim mliječnim proizvodima može se znatno razlikovati.

Za kvalitetnu usporedbu korisno je pročitati tablicu hranjivih vrijednosti.

Je li dodatak kalcija potreban svakoj ženi nakon menopauze?

Ne. Potreba za dodatnim unosom ovisi o prehrani, zdravstvenom stanju i individualnoj procjeni.

Prekomjeran unos određenih mineralnih dodataka također može predstavljati rizik. Zato nije opravdano automatski uzimati visoke količine kalcija samo zbog ulaska u menopauzu.

Kod utvrđene osteoporoze, prijeloma ili drugih posebnih okolnosti liječnik može preporučiti odgovarajuću obradu i individualni plan.

Vitamin D: zašto ga treba promatrati zajedno s unosom kalcija?

Vitamin D važan je za normalnu apsorpciju i iskorištavanje kalcija te održavanje normalnih kostiju.

Organizam ga može stvarati u koži pod utjecajem UVB zračenja, a određene količine unosimo hranom.

Među prehrambenim izvorima nalaze se:

  • Masnija riba, primjerice sardine, skuša i losos.
  • Žumanjak jajeta.
  • Određene namirnice obogaćene vitaminom D.
  • Pojedine vrste gljiva izloženih UV zračenju.

EFSA je za zdrave odrasle osobe odredila primjeren unos vitamina D od 15 mikrograma dnevno, uz pretpostavku vrlo ograničenog stvaranja vitamina D u koži zbog izlaganja suncu.

To ne znači da svaka žena tijekom menopauze mora uzimati 15 mikrograma vitamina D kao dodatak prehrani.

Individualne okolnosti mogu biti različite, uključujući izlaganje suncu, prehranu, određene bolesti i lijekove.

Čak ni život u sunčanom području ne jamči odgovarajući status vitamina D. Istodobno nije primjereno preporučivati nezaštićeno izlaganje jakom suncu zbog stvaranja vitamina.

O potrebi za laboratorijskim testiranjem ili dodatnim unosom najbolje je razgovarati sa zdravstvenim stručnjakom kada postoje medicinski razlozi.

Proteini i očuvanje mišićne mase nakon 45. godine

Uz zdravlje kostiju važno je obratiti pozornost i na mišićnu funkciju.

Mišići nam omogućuju hodanje, ustajanje sa stolice, penjanje stepenicama, nošenje predmeta i održavanje stabilnosti tijela.

Na njihovu masu i snagu utječu prehrana, razina aktivnosti, dob, zdravstveno stanje i drugi čimbenici.

Proteini osiguravaju aminokiseline koje organizam koristi za izgradnju i održavanje različitih proteina, uključujući mišićne.

EFSA navodi populacijski referentni unos od 0,83 grama proteina po kilogramu tjelesne mase dnevno za zdrave odrasle osobe.

To je opća referentna vrijednost. Posebne okolnosti, veća tjelesna aktivnost i određena zdravstvena stanja mogu zahtijevati drukčiji unos.

Kako praktično uključiti proteine u prehranu?

Jednostavan pristup je da svaki ili većina glavnih obroka sadrži odgovarajući izvor proteina.

Primjeri su:

  • Jaja uz integralni kruh i povrće za doručak.
  • Obični jogurt ili svježi sir sa zobenim pahuljicama.
  • Riba, perad ili mahunarke uz povrće za ručak.
  • Tofu, leća ili druge mahunarke u biljnoj prehrani.

Nije nužno koristiti proteinske praškove ako se dovoljan unos može osigurati uobičajenom hranom.

Jednako tako, veća količina proteina neće automatski očuvati mišićnu snagu ako je osoba izrazito neaktivna.

Zato su redovita tjelesna aktivnost i primjereno jačanje mišića važni uz prehranu.

 

Za očuvanje mišićne funkcije važan je odgovarajući unos proteina. Ako želite detaljnije razumjeti dnevne potrebe, pročitajte koliko proteina trebamo nakon 45. godine i kako ih rasporediti kroz dan.

Prehrambena vlakna: važna i u srednjoj životnoj dobi

Prehrambena vlakna nalaze se u biljnim namirnicama poput povrća, voća, mahunarki, sjemenki i cjelovitih žitarica.

Različite vrste vlakana imaju različita fizikalna svojstva i mogu se različito ponašati u probavnom sustavu.

EFSA smatra da je unos od 25 grama vlakana dnevno odgovarajući za normalno pražnjenje crijeva kod odraslih.

Za svakodnevnu prehranu korisno je:

  • Češće uključivati povrće uz glavne obroke.
  • Birati cjelovite žitarice kada vam odgovaraju.
  • Postupno dodavati grah, leću ili slanutak.
  • Uključivati raznovrsno voće.
  • Koristiti primjerene porcije orašastih plodova i sjemenki.

Ako trenutačno unosite malo vlakana, povećavajte njihov unos postupno, uz odgovarajući unos tekućine.

Osobe s određenim probavnim bolestima ili posebnim prehrambenim ograničenjima trebaju izbor i količinu vlakana individualno prilagoditi.

Željezo u perimenopauzi: potrebe nisu uvijek jednake

Željezo je važno za stvaranje hemoglobina, proteina koji sudjeluje u prijenosu kisika krvlju.

Tijekom perimenopauze menstrualni ciklusi mogu postati nepravilni. Kod nekih žena krvarenja postaju obilnija ili dugotrajnija.

Takve promjene mogu povećati gubitak željeza, ali nije opravdano na temelju samog umora zaključiti da postoji manjak.

Prema EFSA-i, populacijski referentni unos željeza iznosi:

  • 16 mg dnevno za žene prije menopauze.
  • 11 mg dnevno za žene nakon menopauze.

Razlika je povezana, među ostalim, s prestankom menstrualnih gubitaka krvi.

Prehrambeni izvori željeza uključuju meso, ribu, mahunarke, određene cjelovite žitarice i druge namirnice.

Željezo iz biljnih izvora općenito se slabije apsorbira od hem-željeza iz životinjskih izvora, a istodobni unos vitamina C može povećati apsorpciju nehem-željeza.

Dodaci željeza nisu univerzalno potrebni nakon 45. godine i nije ih primjereno uzimati u visokim količinama bez opravdanog razloga.

Izrazito obilna krvarenja, dugotrajan umor, vrtoglavice ili drugi zabrinjavajući simptomi razlog su za razgovor s liječnikom i procjenu potrebe za pretragama.

 

Izražen ili dugotrajan umor nije uvijek povezan s hormonalnim promjenama ili nedostatkom željeza. Saznajte koji su mogući uzroci umora nakon 45. godine i kada je potreban liječnički pregled.

Koje masnoće birati u svakodnevnoj prehrani?

Prehrambene masnoće važne su za normalno funkcioniranje organizma, ali njihov izvor i sastav imaju značenje.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje davati prednost nezasićenim masnoćama u odnosu na zasićene i izbjegavati industrijski proizvedene transmasne kiseline.

Praktični izvori nezasićenih masnoća uključuju:

  • Maslinovo ulje.
  • Određene orašaste plodove.
  • Sjemenke.
  • Ribu.
  • Avokado.

Za mnoge žene u Hrvatskoj mediteranski način prehrane može biti praktičan okvir jer uključuje povrće, mahunarke, ribu, maslinovo ulje i druge lokalno dostupne namirnice.

Međutim, nije riječ o posebnoj terapijskoj dijeti za menopauzu.

Važnija je dugoročna kvaliteta cjelokupne prehrane nego jedan izdvojeni sastojak.

Fitoestrogeni i soja: što znanost doista pokazuje?

Fitoestrogeni su određene biljne tvari koje mogu djelovati na neke biološke procese povezane s estrogenskim receptorima.

Među poznatijim skupinama nalaze se izoflavoni iz soje.

Soja se može konzumirati u obliku tofua, tempeha, kuhanih sojinih zrna ili drugih prehrambenih proizvoda.

Takve namirnice mogu biti dio raznovrsne prehrane i osigurati proteine te druge hranjive sastojke.

Međutim, važno je razlikovati soju kao namirnicu od koncentriranih dodataka prehrani s izoflavonima.

Mogu li izoflavoni ukloniti valunge?

U znanstvenim istraživanjima ispitivani su pripravci sojinih izoflavona i drugih biljnih sastojaka u vezi s menopauzalnim simptomima.

Rezultati su različiti. Pojedini pregledi pokazuju moguće male učinke na određene simptome, ali dokazi nisu dovoljno dosljedni za univerzalna obećanja.

Američki Nacionalni centar za komplementarno i integrativno zdravlje (NCCIH) upozorava da prehranski dodaci i biljni pripravci nisu jasno dokazani kao pouzdano rješenje za menopauzalne simptome.

Posebno je važno uzeti u obzir da koncentrirani biljni pripravci mogu imati nuspojave ili interakcije s lijekovima.

Osobe koje imaju određena hormonski osjetljiva zdravstvena stanja trebaju se prije razmatranja takvih pripravaka posavjetovati s liječnikom.

Ne treba pretpostaviti da je pripravak siguran samo zato što je biljnog podrijetla.

Mogu li kava, alkohol i začinjena hrana utjecati na valunge?

Neke žene primjećuju da im se valunzi ili noćno znojenje pojačavaju nakon određene hrane ili pića.

Mogući osobni okidači uključuju:

  • Veće količine kofeina.
  • Alkohol.
  • Vrlo tople napitke.
  • Jako začinjenu hranu.

Ipak, nisu svi okidači jednaki kod svake osobe.

Ako imate valunge, možete kratko pratiti kada se pojavljuju i jesu li povezani s određenim navikama.

Nije potrebno unaprijed izbacivati velik broj namirnica samo zbog mogućnosti da izazovu simptome.

Izbjegavanje hrane koja vam inače odgovara ne bi smjelo dovesti do nepotrebno restriktivne prehrane.

Kod izraženih valunga i noćnog znojenja postoje i medicinske mogućnosti liječenja. O njihovoj prikladnosti potrebno je razgovarati s liječnikom.

Što je s povećanjem tjelesne mase tijekom menopauze?

Tijekom srednje životne dobi kod dijela žena mijenja se raspored masnog tkiva, osobito u području trbuha.

Na tjelesnu masu utječe više čimbenika, uključujući starenje, hormonalne promjene, razinu tjelesne aktivnosti, prehranu i san.

Zato nije opravdano svako povećanje tjelesne mase pripisivati isključivo hormonima.

Jednako tako, vrlo restriktivne dijete mogu otežati osiguravanje dovoljnih količina proteina, vitamina i minerala.

Umjesto naglog smanjivanja hrane korisno je procijeniti:

  • Jesu li obroci dovoljno raznoliki?
  • Sadrže li odgovarajući izvor proteina?
  • Koliko su zastupljeni povrće i cjelovite žitarice?
  • Koliko često konzumirate zaslađene napitke i alkohol?
  • Koliko ste tjelesno aktivni?
  • Spavate li dovoljno i imate li izražene noćne simptome?

Cilj prehrane ne treba biti samo broj na vagi, nego i očuvanje zdravlja, funkcionalnosti i odgovarajućeg nutritivnog statusa.

Primjer jednostavne prehrane tijekom jednog dana

Za većinu žena nije potrebno uvoditi neobične namirnice ili složene prehrambene protokole.

Primjer uobičajenog rasporeda može izgledati ovako:

Doručak

Obični jogurt sa zobenim pahuljicama, voćem i odgovarajućom količinom orašastih plodova.

Takva kombinacija uključuje izvor proteina, prehrambenih vlakana i drugih hranjivih tvari.

Ručak

Pečene sardine uz krumpir i blitvu, začinjene maslinovim uljem.

Riba je izvor proteina, a određene vrste ribe sadrže i omega-3 masne kiseline. Ako se sardine jedu s jestivim kostima, mogu pridonijeti unosu kalcija.

Večera

Varivo od leće i povrća uz odgovarajuću porciju integralnog kruha.

Mahunarke pridonose unosu biljnih proteina i vlakana.

Međuobrok prema potrebi

Voće, jogurt ili druga namirnica koja odgovara osobnom apetitu i prehrambenim potrebama.

Ovo je ilustrativan primjer, a ne jelovnik s izračunatim energetskim i nutritivnim vrijednostima. Veličina porcija, broj obroka i izbor namirnica trebaju se prilagoditi pojedincu.

Treba li svaka žena u menopauzi uzimati dodatke prehrani?

Ne. Ulazak u perimenopauzu ili menopauzu sam po sebi ne znači da su potrebni multivitamini, dodatni kalcij, vitamin D ili drugi pripravci.

Odluka o dodatnom unosu određene hranjive tvari treba se temeljiti na prehrani, zdravstvenim okolnostima i, kada je potrebno, stručnoj procjeni.

Posebno je važno izbjeći nepotrebno preklapanje sastojaka iz nekoliko različitih proizvoda.

Primjerice, multivitamin može već sadržavati vitamin D, a drugi proizvod dodatnu količinu istog vitamina.

Prije kombiniranja pripravaka korisno je usporediti njihove deklaracije.

Biljni pripravci koji se oglašavaju kao sredstva za „hormonsku ravnotežu” također zahtijevaju oprez. Takvi izrazi nisu automatski dokazani niti nužno dopušteni zdravstveni navodi.

Prehranski dodaci ne mogu zamijeniti medicinsku obradu izraženih menopauzalnih simptoma.

Kada je potrebno potražiti liječnički savjet?

Razgovor s liječnikom preporučljiv je ako simptomi značajno utječu na san, posao, svakodnevno funkcioniranje ili kvalitetu života.

Posebno je važno potražiti procjenu kod:

  • Izrazito obilnih ili dugotrajnih menstrualnih krvarenja.
  • Neobjašnjivog i dugotrajnog umora.
  • Izraženih promjena raspoloženja ili poteškoća sa spavanjem.
  • Sumnje na menopauzu prije 45. godine.
  • Prijeloma nakon manjeg opterećenja ili drugih čimbenika rizika za osteoporozu.
  • Novog vaginalnog krvarenja nakon što je menstruacija izostala najmanje 12 uzastopnih mjeseci.

Svako krvarenje nakon potvrđene menopauze treba liječnički provjeriti, čak i ako je oskudno ili se pojavilo samo jednom.

Prema smjernicama NICE, liječenje menopauzalnih simptoma treba prilagoditi pojedincu. Ovisno o okolnostima, među mogućnostima su hormonska terapija i određeni drugi medicinski ili psihološki pristupi.

Promjene prehrane i životnih navika mogu biti važna podrška zdravlju, ali nisu zamjena za odgovarajuće liječenje.

Što je važno zapamtiti?

  • Ne postoji jedna posebna dijeta koja uklanja sve simptome menopauze.
  • Kalcij i vitamin D važni su za normalno održavanje kostiju.
  • Odgovarajući unos proteina i redovita tjelesna aktivnost važni su za mišićnu funkciju.
  • Potrebe za željezom mogu se promijeniti nakon prestanka menstruacije.
  • Prehrambena vlakna, raznovrsno povrće, voće i kvalitetni izvori masnoća dio su uravnotežene prehrane.
  • Dodaci prehrani nisu automatski potrebni svakoj ženi u menopauzi.

Česta pitanja o prehrani u menopauzi

Koja je najbolja prehrana u menopauzi?

Ne postoji jedna prehrana koja odgovara svim ženama. Raznovrsna prehrana s povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, odgovarajućim izvorima proteina i nezasićenih masnoća dobar je opći temelj. Posebnu pozornost zaslužuju kalcij i vitamin D.

Treba li nakon menopauze uzimati više kalcija?

Važno je osigurati primjeren ukupan unos kalcija. EFSA navodi populacijski referentni unos od 950 mg dnevno za odrasle od 25 godina nadalje. Dodatak kalcija nije automatski potreban ako je unos hranom dovoljan.

Može li soja pomoći kod valunga?

Istraživanja sojinih izoflavona pokazala su različite rezultate. Eventualni učinci u pojedinim istraživanjima nisu dovoljan razlog za univerzalna obećanja, osobito kada je riječ o koncentriranim dodacima prehrani.

Zašto se tijekom perimenopauze pojavljuje umor?

Umor može biti povezan s poremećajima spavanja, hormonalnim promjenama, obilnijim krvarenjem ili drugim zdravstvenim okolnostima. Nije uvijek posljedica menopauze. Dugotrajan ili izražen umor zahtijeva procjenu uzroka.

Treba li u menopauzi izbjegavati ugljikohidrate?

Ne postoji opća preporuka za potpuno izbacivanje ugljikohidrata. Korisno je davati prednost odgovarajućim količinama cjelovitih žitarica, mahunarki, povrća i voća, uz individualnu prilagodbu prehrane.

Jesu li dodaci prehrani potrebni svakoj ženi nakon 50. godine?

Ne. Potreba ovisi o cjelokupnoj prehrani, zdravstvenom stanju, lijekovima i mogućim nutritivnim nedostacima. Prije uzimanja više pripravaka korisno je provjeriti njihov sastav i opravdanost primjene.

Zaključak: prehrana je dio dugoročne brige o zdravlju

Perimenopauza i menopauza prirodni su životni prijelazi, ali iskustvo svake žene može biti drukčije.

Umjesto traženja jedne namirnice ili dodatka koji bi riješio sve tegobe, korisnije je usredotočiti se na nekoliko dugoročno održivih navika.

Uključujte raznovrsne izvore proteina, vodite računa o kalciju i vitaminu D, jedite dovoljno povrća i drugih izvora vlakana te birajte kvalitetne izvore masnoća.

Prehranu povežite s redovitom tjelesnom aktivnošću, primjerenim odmorom i pravodobnom zdravstvenom skrbi.

Cilj nije savršena prehrana, nego način života koji je realan, siguran i prilagođen vašim potrebama.

Napomena: Članak služi općem informiranju i ne zamjenjuje individualni medicinski ili nutricionistički savjet. Navedene referentne vrijednosti namijenjene su zdravoj populaciji i nisu univerzalne preporuke za uzimanje dodataka prehrani. Kod kroničnih bolesti, izraženih menopauzalnih simptoma ili uporabe lijekova potrebna je individualna stručna procjena.

Izvori i literatura

Odgovori